Na području Gradske četvrti Trešnjevka - jug planira se izgradnja Doma crvenog križa, točnije na Knežiji. Ima li svrhe i potrebe gradnja takve građevine kada na Jarunu postoji Dom crvenog križa napravljen nedugo sa svim sadržajima koji su potrebiti tomu? Možda i ima potrebe ali i neki drugi imaju svoje "potrebe", rođaci, kumovi i sl.

Zagrebačka podružnica Hrvatskih laburista - Stranke rada povodom svog osnivanja časti zagrepčanke i zagrepčane roštiljem u nedelju 1. kolovoza od 18,00 do 21,00 sati na Jarunu, uz Malo jezero (u blizini kluba Aquarius). Dođite, upoznajte nas, pitajte nas, predložite nam... i zabavite se zajedno s nama!

Sabor: HDZ-ovac Fiolić prvak šutnje

Saborski zastupnik HDZ-a Stjepan Fiolić obvezao se na zavjet šutnje. Treću godinu zaredom poznati hrvatski mesar i financijer vladajućega HDZ-a u Saboru nije prozborio ni riječ. Ako tako nastavi, srušit će vlastiti rekord iz prošloga mandata, kada je u četiri godine progovorio tek sedam puta. U svojoj imovinskoj kartici naveo je da prima plaću od 16.200 kuna.

Država (ne) nadzire

Najprije bacite pogled na ovo:

http://www.laburisti.com/modules/news/article.php?storyid=81

Danjašnji „Novi list“ piše:

NADZORNI ODBOR HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU U SEDAM SE GODINA USPIO SASTATI SAMO DVA PUTA Prodaja bez nadzora

Nadzorni odbor HFP-a konačno se sastao jučer, ali samo kako bi se izabralo novo vodstvo – za predsjednika je izabran Goran Marić (HDZ), a za potpredsjednika Slavko Linić (SDP)

ZAGREB Nadzorni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, kojeg imenuje Sabor i preko kojeg parlament nadzire privatizaciju, u sedam se godina sastao samo dva puta, a oba puta samo zato da bi se održale konstituirajuće sjednice i izabralo vodstvo. Takva je sjednica održana i jučer gdje je za predsjednika izabran HDZ-ovac Goran Marić, a za potpredsjednika SDP-ovac Slavko Linić, čime je 2,5 godine nakon isteka mandata starom nadzornom odboru Sabor uspio konačno formirati novo tijelo koje će uime parlamenta nadzirati HFP i o tome obavještavati zastupnike.

Jučer su predstavnici pet sindikalnih središnjica predali barba Luki 813.016 potpisa hrvatskih građana koji su se izjasnili za referendum protiv spornih izmjena Zakona o radu. Primili su ih predsjednik Sabora Luka Bebić, poznatiji kao barba Luka i Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, poznatiji kao saborski ustavni mag.

I dok gotovo svi mediji izvještavaju javnost kako sindikalistima nije odgovoreno hoće li se referendum provesti prema starom ili novom Ustavu, odnosno Ustavnom zakonu o referendumu, nitko ne spominje Hrvatske laburiste i ulogu koju smo mi, kao stranka, odigrali u cijeloj toj akciji.

U kojoj to demokratskoj državi u Europi specijalci hapse i maricama odvoze u pritvor aktiviste, članove udruga civilnoga društva, gradske vijećnike, odvjetnike i novinare zbog mirnoga prosvjeda?

Velike ribe jedu male ribe. To je evolucija, survival of the fittest, i to tako valjda među ribama treba biti. Puno drugačije nije ni među političkim strankama. Velika pojede malu. Teško se mogu prisjetiti primjera da se mala u društvu velike oporavila, udebljala, nabacila koju kilu i koji metar i sama postala velikom. To velike ribe ne dopuštaju i to se kod velikih riba ne događa. One jedu male. Takva im je priroda. A posebno kad se radi o strankama grabežljivcima. No, i to je zapravo besmislen izraz. Nema velikih stranaka biljojeda. Nisu to krave. To su zvijeri.

Zadnja riba koju su sažvakali i ispljunuli ostatke je HSLS. To je ona stranka koja je strankom postojala dok je imala crtu ispod koje se nije išlo. Tu je crtu povukao Vlado Gotovac i na njoj je (uglavnom) pisalo: Ovo je granica poštenja i načela kojih ćemo se držati. Ispod toga više nismo to što jesmo, pa nam ispod toga i nema smisla postojati.

No, sve u svemu, to je problem malih riba i malih ljudi, koji ne poštuju ni sebe pa ni načela koja zacrtaju i u koja se zaklinju.

Vlada je na sjednici Vlade održanoj u utorak donijela odluku o zaduživanju na domaćem i inozemnom financijskom tržištu izdavanjem obveznica u ukupnom iznosu od 13,4 milijarde kuna. Na domaćem financijskom tržištu izdane su obveznice u vrijednosti od 650 milijuna eura s kamatom od 6,5% , a u Americi će se naša Vlada zadužiti 1,250 milijardi dolara uz kamatu od većom od 6,5% i to s rokom dospijeća od 10 godina, što nas na račun kamata zadužuje barem još osam milijardi kuna.

Ne računajući kamate, ovo zaduženje po glavi stanovnika iznosi 2.900 kuna iliti jednu minimalnu plaću. A stručnjaci su izračunali da će kamate na ovo zaduženje biti između 8 i 9 milijardi kuna.

Štrajk kabinskog osoblja Croatia Airlines-a je završen, stjuardese su se uspjele izboriti za promjene u satnicama, ponajprije za to da ih se o rasporedu rada obavještava u skladu sa Zakonom o radu – 7 dana unaprijed. I premda se, ustvari, radi o apsurdu jer se štrajkom bori za prava zajamčena zakonom, nije to ništa neobično za zemlju u kojoj živimo (a oni nešto sretniji i rade), a u kojoj zakoni često ostaju samo mrtva slova na papiru.

I dok je većina medija u Hrvatskoj izvještavala o tome koliko je letova hrvatske aviokompanije otkazano, o gužvama u zračnim lukama usred turističke sezone i financijskim gubitcima Croatia Airlines-a koje je štrajk prouzročio, malo je onih koji su javnost informirali i o drugoj strani medalje – o neljudskim uvjetima u kojima kabinsko osoblje Croatia Airlines-a radi, odnosno o uzrocima njihovog štrajka

Zakon o HRT-u kojega je Vlada predložila Saboru možete pogledati na:

http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=34444

Pa makar se prijedlog Zakona o HRT-u i površno pročita, odmah u oči pada činjenica da vlast, HDZ i partneri, nastoje televiziju koja bi trebala biti – a to nije bila nikada – javni servis, PODRŽAVITI.

U svemu što je suština javnoga servisa, odnosno, medija koji financiraju u najvećoj mjeri građani, ali ne samo, naravno, članovi HDZ-a, HSS, HSLS-a i manjina, nego i veći ostatak građana, Vlada Jadranke Kosor želi staviti pod kontrolu. Izravnu kontrolu. Jedino što u prijedlogu Zakona nije napisano, ali se samo po sebi podrazumijeva, je crveni telefon, točnije; izravna veza gastropotkinja i gastropoda, poput Hloverke Novak Srzić, s Jadrankom Kosor te ostatkom HDZ-ovih moćnika.

Evo elementa koji jasno ukazuju da je prijedlog novog Zakona o HRT-u ne korak, ne nekoliko koraka već stotine tisuća koraka unatrag. U vrijeme mraka, jednoumlja i partisjke diktature. Čak je i Zakon u vrijeme Tuđmana bio u prirodnijoj funkciji javnosti nego što je ovaj nesuvisli uradak ljudi koji javni televizijski servis poistovjećuju s tvornicom cipela.

Grad Zagreb od danas je bogatiji za još jedan ogranak Hrvatskih Laburista - Stranke Rada. 
Mjesto događanja - Mjesni odbor Gornja Dubrava, 
I unatoč činjenici da je započela sezona "kiselih krastavaca", u Međugorskoj 55 sakupio se dovoljan broj članova koji su između sebe izabrali vodstvo ogranka Gornja Dubrava u sastavu;
Nenad Pleteš - Predsjednik,
Dubravko Malešević - Tajnik 
te Izvršni odbor ogranka u sastavu Ivan Krok, Dražen Mavračić i Mirko Štorga.

Što reći na početku do;
Želimo im sretan, uspješan i brz rast ogranka i da što prije postignu prve uspjehe u svojoj gradskoj četvrti.

Zahvaljujući angažmanu jedne od osnivačice Stranke i dosadašnje povjerenice za grad Ludbreg, Anice Katana, Varaždinska županija je dobila je još jedan biser u nizu ogranaka naše Stranke. Na osnivačkoj skupštini koja je održana dana 02.07.2010. i grad Ludbreg je dobio svoj Ogranak. Kormilo ogranka je preuzeo tim mlađih članova Stranke na čijem su čelu predsjednik ogranka  - Ivica Ledinko, tajnica ogranka - Ivana Horvat i članovi izvršnog odbora - Dino Horvat, Ivana Katana i Marina Panić. U svakom slučaju ekipa koja obećaje.

Većini nas izgleda uopće nije jasno što su to laburisti, još manje što to znači za jednu Hrvatsku. Uz par natuknica i linkova, probat ću malo pripomoći oko toga da se lakše shvati tko su laburisti u Australiji, u tom demokratskom svijetu gdje sam odrastao, neopterećen i bez straha od onih koji vladaju, za razliku od ovih 15-ak godina ovdje u RH.

Osnovana je još jedna podružnica Hrvatskih laburista – Stranke rade i to ona u Gradu Zagrebu! Osamdesetidvoje članova Hrvatskih laburista – Stranke rada okupilo se 30. lipnja 2010. godine u Histrionskom domu u Zagrebu kako bi izabrali predsjednika, tajnika i članove Izvršnog odbora zagrebačke podružnice Stranke.

Uz članove pristigle iz brojnih zagrebačkih ogranaka na Osnivačkoj skupštini podružnice za Grad Zagreb prisutni su bili i predsjednik Stranke Dragutin Lesar, tajnik Ivan Pavleka i Tonči Majica – predsjednik Nacionalnog vijeća Stranke.

Napomenimo kako je uz podružnicu za Međimursku županiju ovo druga osnovana podružnica Hrvatskih laburista.

Troškovnik referenduma

Ovih dana obasuti smo licitacijama cijene referenduma o izmjenama ZOR-a. Najveći iznos spominje se iz krugova Vlade RH, čak 170 milijuna kuna. 
Dakle, sa hrvatskog Olimpa grmi glas ," za trošak referenduma cijena ZNA SE” a cijena i krivac za štetu nastalu u Slavoniji NE ZNA SE, ali saznat će se, pa ćemo u rebalans.

Fino nešto, dakle cifra za referendum zna se...

Kako još nitko nije objasnio što je u toj cifri, pokušajmo rekonstruirati troškove koji bi nas doveli do te cifre. Najbrži način je da to napravimo temeljem izvješća Državnog izbornog povjerenstva o utrošku sredstava za izbore 2007. Izvješće nam je svima javno dostupno (http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/izvjesce_o_utrosku.pdf). Izbacimo troškove promidžbe, a ostale troškove prepišimo iz izvješća, i dobiti ćemo slijedeću kalkulaciju :

1. Isplata naknada za rad izbornih tijela - Netto (Brutto)

1.1. Birački odbori 23.553.868,50 (46.050.684,53)
1.2. Općinska povjerenstva 12.719.850,00 (24.705.864,32)
1.3 Gradska izborna povjerenstva 5.470.500,00 (10.683.971,43)
1.4. Izborno povjerenstvo izbornih jedinica 1.131.000,00 (2.244.154,01)
1.5. Naknade stručnom timu Državnog izbornog povjerenstva 300.350,00 (609.232,28) (stručna služba, promatrači)
1.6. Naknade za rad stručnim timovima i informatičarima 1.845.752,00 (3.662.328,87)
1.7. Naknada za rad članovima Etičkog povjerenstva 56.000,00 (116.855,01)

Sveukupno naknade: 45.077.320,50 (88.073.090,45).

Ako zatim,