Home / Programski dokumenti / 10 točaka


Deset točaka - tema

Ovih deset točaka imaju dvojaku funkciju. S jedne strane one predstavljaju teme kroz koje ćemo nastojati realizirati svoj politički program u Hrvatskom saboru, dakle one su sadržaj našeg parlamentarnog rada, a s druge predstavljaju preduvjet za suradnju s budućom vlašću. Te su dvije funkcije životno povezane. Sadržaj naših političkih nastojanja uobličen je Osnivačkom deklaracijom stranke, dakle razlogom zbog kojeg smo se odlučili ući u političku arenu kao nezavisna politička snaga, a detaljiziran Programom stranke. Niti od jednog od tih dokumenata ne možemo niti ne želimo odustati, pa su oni, po logici stvari i preduvjet buduće političke suradnje u Saboru.

Deset točaka okosnice našeg parlamentarnog djelovanja su:

1. Neposredna demokracija

1.1. Zalažemo se za promjenu Ustava i Zakona o referendumu i to tako da se potreban broj potpisa za građanski referendum sa sadašnjih 10% birača snizi na najviše 5% birača.
1.2. Želimo utvrditi obvezu održavanja referenduma za svaku ustavnu promjenu. Promjena Ustava odgovoran je i dalekosežan posao, koji se ne može dati u ruke samo političkoj eliti.
1.3. Želimo utvrditi obveze odlučivanja referendumom o svim pitanjima od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku i njene građane, a koja nisu utvrđena Ustavom.

2. Zabrana privatizacije društvenog bogatstva

2.1. Zalažemo se za zabranu daljnje privatizacije energetskog sektora (HEP i prijenosna mreža).
2.2. Predložiti ćemo zakonsku zaštitu od privatizacije i prodaje prirodnih resursa zemlje, voda, morske obale, šuma, državng poljoprivrednog zemljišta, kao i infrastrukturnih objekata u vlasništvu države, bez obzira na eventualna protivljenja iz inozemstva.
2.3. Zahtijevamo da se zaustavi svaka daljnja privatizacija dok se ne izradi potpun i vjerodostojan popis državne imovine i ne utvrde strateški pravci razvoja i područja privatizacije u toj strategiji.

3. Politička odgovornost i kodeks ponašanja političara

3.1. Tražimo da se dogovori i obznani kodeks ponašanja političara i obveza stranaka da sankcioniraju vlastite imenovane dužnosnike u slučaju početka kaznenog postupka protiv njih ili utvrđenog sukoba interesa.
3.2. Tražimo da se političke stranke javno obvežu da izabrane dužnosnike pozovu na ostavku u slučaju početka kaznenog postupka protiv njih ili utvrđenog sukoba interesa.

4. Popisi birača i birački sustav

4.1. Predložiti ćemo da se odmah, a najkasnije u roku za sljedeće lokalne izbore, srede popisi birača i zakoni povezani s izborima. To se prije svega odnosi na zakonske propise koji reguliraju prebivalište, na uređenje izbornih jedinica u skladu s Ustavom i zdravim razumom, kao i na zakonske propise koji reguliraju sam način izbora i izborni sustav.
4.2. Predlažemo izradu sustava izbora koji će omogućiti da građani biraju osobe, a ne stranačke liste. Takvi sustavi postoje u našem susjedstvu i Europi i učinkovito spriječavaju upravo ono što predstavlja najveće zlo hrvatskog političkog (ali ne samo političkog) života - partitokraciju i vladavinu političkih elita koje su odgovorne svakom a ne svojim biračima.

5. Lokalna i regionalna samouprava

5.1. Uvjereni smo da je neophodno omogućiti građanima da na referendumu odluče o postojanju ili ukidanju jedinica lokalne samouprave uz preuzimanje obveze (također referendumom) financiranja te jedinice. Nema nikakvog smisla da postoji lokalna i regionalna samouprava o čijem osnivanju i ukidanju odlučuje netko drugi. To negira suštinu pojma samouprave.
5.2. Tražimo uvođenje koncepta financijske samodostatnosti jedinice lokalne i regionalne samouprave kao temeljnog (ili jedinog) kriterija.
5.3. Predlažemo da se u najskorijem roku udjel decentraliziranih sredstava poveća barem na razinu europskog prosjeka.

6. Mirovine

6.1. Sva osobna primanja koja nisu rezultat uplata u mirovinski fond planiramo izdvojiti iz sustava mirovina i prenijeti u obveze općeg proračuna. Državna vlast nema pravo na teret životne štednje (a mirovina bi to trebala biti) dodati i privilegije koje dijeli iz pravednih ili manje pravednih razloga. Za plaćanje privilegija bilo koje vrste, svih za koje se nije uplaćivalo u mirovinski fond, država mora naći druge izvore financiranja.
6.2. Protivimo se bilo kojem načinu smanjivanja doprinose za mirovinsko (i zdravstveno) osiguranje, jer se time narušava sustav generacijske solidarnosti i dovodi u pitanje ionako mizeran status prosječnih umirovljenika.
6.3. Želimo prosječnu mirovinu u roku od dvije godine podignuti na razinu najmanje 50% prosječne plaće.

7. Javno-privatno partnerstvo, koncesije

7.1. Javno-privatnim partnerstvom ne mogu se graditi školski i zdravstveni objekti, jer za to sasvim sigurno nema opravdanog razloga, a ni na koji način ne može biti isplativo. Cijeli model JPP treba podvrgnuti ozbiljnoj analizi isplativosti.
7.2. Koncesije se mogu odobravati samo na objekte koje je koncesionar spreman izgraditi, ne na postojeće objekte.
7.3. Tražimo preispitivanje svih postojećih koncesija, posebno za visokoprofitne djelatnosti koje bi središnja država, odnosno lokalna i regionalna samouprava, mogla obavljati sama.

8. Javna uprava i njena funkcionalnost

8.1. Javna uprava po definiciji je servis građanima i zadaća joj je olakšati građanima život, ne zagorčati ga. Zahtijevamo da se javna uprava na svim razinama organizira tako da se građanin uvijek obraća samo na jedno mjesto, na tom mjestu iskazuje svoju potrebu za uslugom i daje svoj OIB. Sve ostalo, sva interna komunikacija, potvrde, uvjerenja, kopije dokumenata i slično, posao su javne uprave. Umjesto da građanin kruži šalterima - šalteri trebaju međusobno komunicirati.

9. Zaštita radničkih prava

9.1. Neplaćanje rada izrijekom ćemo označiti kao kazneno djelo prevare, zajedno s neplaćanjem obveznih doprinosa.
9.2. Namjeravamo podići neoporezivi dio plaće na razinu minimalne plaće, a u primjerenom roku minimalnu plaću na 80% prosječne, te definirati minimalne plaće po granama.
9.3. Tražimo osnivanje radnih sudova (ili radnih odjela postojećih sudova) odmah u najvećim gradovima i u primjerenom roku u svim regionalnih središtima. Radnim sudovima treba propisati hitnost postupka.
9.4. U Saboru ćemo ponoviti zahtjev za uvođenje obveze sklapanja kolektivnih ugovora, u skladu s međunarodnim konvencijama a rad noću, nedjeljom, blagdanom i prekovremeni može se uvoditi samo ako je to regulirano kolektivnim ugovorom kojim je utvrđeno i povećanje plaće za taj rad kao i izmjenjivost radnika odnosno ograničenje takvog rada.
9.5. Zahtijevamo da se, u skladu s najboljim europskim iskustvima, počne uvoditi elemente fleksisigurnosti i izradi plan sveobuhvatnog poboljšanja fleksibilnosti radne snage u Hrvatskoj.

10. Porezi i imovina

10.1. Tražimo da se reorganizira i redefinira rad Porezne uprave i da ju se obveže da prati razmjer porasta vrijednosti imovine poreznog obveznika i prethodno plaćenog poreza. Imovinu stečenu od sredstava za koje nema dokaza da su prošli kroz porezni sustav ili nema dokaza porijekla treba brzim i pravičnim postupkom oduzeti kao nezakonito stečenu.
10.2. Smatramo da je potrebno uvesti porez na kapitalnu dobit, posebice na financijske transakcije, te porez na aktivu i ekstra profit banaka, a istovremeno osloboditi reinvestiranu dobit bilo kakvih poreznih nameta. Oporezivanje dobiti također se mora vršiti progresivnim stopama, najmanje tri.
10.3. Radi ostvarenja društvene pravednosti tražimo da se smanje najniže stope poreza na dohodak i poveća progresivnosti kod viših primanja.
10.4. Predlažemo osnivanje jake nacionalne banke (ili dokapitaliziranje postojeće) polozima središnje i lokalne države i državnih poduzeća.
10.5. Zahtijevamo ukidanje devizne klauzule izmjenom Zakona o obveznim odnosima i utvrđivanje obveze HNB da vodi računa o financijskoj samostalnosti i stabilnosti države, ne o paritetu tečaja i zaštiti pozicije uvoznika.

>> preuzmite letak 10 točaka u pdf formatu


Laburisti

http://www.laburisti.com/modules/mastop_publish/?tac=437