Naslovnica Vijesti Organizacija Program Kontakt
Glavni izbornik
Vijesti
Klub zastupnika
Laburisti u JL(R)S
Dokumenti
Programski dokumenti
Tijela stranke
Stručno : Neki aspekti prijenosa doprinosa osoba koje ostvaruju mirovinu po posebnim propisima iz II. stupa u I. stup mirovinskog sustava
uključeno 4.2.2014 (1468 čitanja)
Stručno

Pri razmatranju uvođenja i izradi zakonodavstva o obveznom i zakonodavstvu na temelju individualne kapitalizirane štednje u Republici Hrvatskoj, kojim će se kasnije osnovati obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, nije se pravila razlika između osiguranika po općim propisima i posebnih skupina osiguranika i njihovih prava iz mirovinskog osiguranja, a osobito u vezi s mogućom (ne)podobnošću osiguranika, koji mirovinu ostvaruju na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem i/ili primjenom povoljnije mirovinske formule od one koja se primjenjuje pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, za njihovo uključivanje u kapitalizirano mirovinsko osiguranje i kasnije sjecanje mirovina iz toga osiguranja.



Tako su od 2002. godine obveznim mirovinskim osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stupom mirovinskog sustava) obuhvaćeni svi aktivni osiguranici mlađi od 40 godina života, obvezno osigurani na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, uključujući tu aktivne vojne osobe, policijske službenike, ovlaštene službenike pravosuđa, radnike na razminiranju i druge, te sve ostale zaposlene kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili im se mirovina određuje ili se određivala na povoljniji način. Njima se dio mirovine iz I. stupa, koji se ostvaruje za staž osiguranja proveden u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, određuje kao osnovna mirovina (cca 50% mirovine ostvarene iz cijelosti iz I. stupa), a ostatak mirovine za taj staž ostvarivat će se iz II. stup, na temelju sredstava prikupljenih na osobnom računu korisnika.

1. Sustavni aspekti

Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje počelo se provoditi od 1.1.2002. i od tada, pa do sada, dio doprinosa iz plaće (1/4) svih navedenih skupina svakoga mjeseca usmjerava se preko Središnjeg registra osiguranika nekome od četiri obvezna mirovinska fonda, prema izboru osiguranika. Prvotno, bilo je predviđeno da se obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje može steći samo starosna mirovina, ali su u zadnji čas u Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima unesene odredbe da će se u slučaju invalidnosti izračunati, je li za osiguranika, koji će steći invalidsku mirovinu ili članova obitelji osiguranika koji stječu obiteljsku mirovinu, povoljnije primanje mirovine iz I. i II. stupa, ili će mu/im biti bolje da prima/ju mirovinu samo iz I. stupa. Također, za djelatne pripadnike Hrvatske vojske, službenike policije i ovlaštene osobe pravosuđa, 1999. godine donesen je poseban zakon, kojim je određeno da se mirovine osoba obuhvaćenih tim zakonom određuju na isti način, kao što se određuju mirovine osiguranika prema ZOMO.

Međutim, ubrzo nakon početka primjene hrvatskog kapitaliziranog mirovinskog sustava na korisnike mirovine, kojima se, na temelju posebnih propisa, stječu mirovinu prije navršavanja uvjeta starosti za starosnu mirovinu i/ili im se mirovina određuje na povoljniji način, spoznalo se da je tim korisnicima uvijek povoljnija mirovina određena na dosadašnji način, primjenom posebnih propisa i bez primjene propisa o određivanju mirovina iz II. stupa. Stoga je izmjenom ZOMO od 2004. godine određeno da se „osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti“. To se odnosi i na obiteljsku mirovinu u slučaju smrti osiguranika mlađeg od 50 godina života. U tim slučajevima obvezni mirovinski fond uplaćuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, a mirovina se u cijelosti određuje na temelju posebnog zakona ili primjenom ZOMO, ali uz snižavanje dobne granice za starosnu mirovinu, te je isplaćuje Zavod.

Razlozi za to su sljedeći:

- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, kao svako osiguranje koje posluje i provodi se primjenom kapitalizacije, efikasno je tek kada se uplata doprinosa obavlja tijelom čitavog radnog vijeka budućeg korisnika mirovine iz toga oblika osiguranja; tada se akumulira veća svota na osobnom računu osiguranika, a razdoblje isplate je kraće nego u slučaju mirovina pod povoljnijim uvjetima,

- pripadnici vojske i policije ostvaruju, zbog prirode i težine tih zanimanja, radni vijek znatno kraći od ostalih osiguranika u općem mirovinskom osiguranju i redovito odlaze u mirovinu ne navršivši uvjet starosne dobi propisan za redovitu starosnu mirovinu; u njihovom slučaju, bez obzira na njihova primanja, razdoblje uplaćivanja doprinosa i njihove kapitalizacije je prekratko da bi se osigurala dovoljna mirovina,

- isto vrijedi i za osiguranike u općem mirovinskom osiguranju, kojima se staž osiguranja računao s povećanim trajanjem, jer je i kod njih razdoblje kapitalizacije prekratko.

U svim navedenim slučajevima, kratkim razdobljem kapitalizacije, kojim se ostvaruje manja svota na osobnom računu, još se više smanjuje mjesečna svota mirovine, jer se mirovina ostvaruje prije ispunjavanja propisanih uvjeta starosti i isplata mirovine traje znatno dulje nego što je uobičajeno, a, s druge strane, svota s osobnog računa mora biti dostatna za financiranje te mirovine do kraja života korisnika. Stoga kapitalizirano mirovinsko osiguranje nije pogodno za financiranje invalidskih mirovina i obiteljskih mirovina iza umrlog osiguranika, ali nije niti pogodno za financiranje mirovina koje se ostvaruju prije vremena primjenom posebnih propisa ili uz računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem. To su razlozi izmjene ZOMO iz 2004. godine, kojom se povodom odlaska u mirovinu djelatnih pripadnika Hrvatske vojske, policijskih službenika, ovlaštenih osoba pravosuđa i osiguranika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem njihova sredstva s osobnog računa prenose Zavodu i oni dalje u sklopu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (samo iz I. stupa) koriste mirovinu u opsegu i visini određenu prema posebnom propisu ili na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem.

2. Pravni i organizacijski aspekti

Pravni i organizacijski aspekti mirovina po posebnim propisima i onih na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem određeni su zakonskim okvirima (propisima), kojima se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje tih skupina osoba. Ovdje valja imati na umu i činjenicu da posebno uređeno mirovinsko osiguranje pripadnika vojske, policije ili pravosuđa (pa i državnih službenika) nije nikakav izuzetak u sustavima mirovinskog osiguranja pojedinih država: one provode mirovinsko osiguranje tih skupina osoba odvojeno od općeg sustava mirovinskog osiguranja (opći sustav se provodi za zaposlene, tj. za one koji su u položaju obavljanja nesamostalnog rada). Mirovinsko osiguranje za posebne kategorije osiguranika organizacijski je odvojeno i sadržava posebna prava, a financira se iz državnog proračuna. Razlozi za to leže u:

- potrebi da se na poseban način uređuje mirovinsko (socijalno) osiguranje osoba koje za državu obavljaju poslove od posebne važnosti za nju (u pravilu, to su poslovi vanjske i unutrašnje sigurnosti, kao i pravosuđa),

- specifičnostima tih poslova (kratak radni vijek, povećan i stalan rizik od opasnosti po život pri obavljanju poslova, povećani fizički i psihički napori i dr.),

- potrebama pojačanog financiranja njihovog mirovinskog osiguranja, zbog ranijeg prestanka aktivnosti, i

- unaprijed obećanih i određenih mirovina, koje su veće visine od mirovina po općim propisima (često se određuju prema posljednjoj plaći ili plaći iz prethodne kalendarske godine).

U Republici Hrvatskoj, to je uređeno posebnim zakonom, u sklopu općeg mirovinskog osiguranja, ali sa povoljnijim elementima za izračun mirovina, i to:

- uzima se prosjek plaća ostvarenih u najboljih 10 godina, počevši od 1998. do godine koja prethodi godini u kojoj se odlazi u mirovinu (osiguranicima prema općim propisima uzimaju se plaće iz čitavog radnog vijeka),

- s obzirom na način prestanka službe (rješenje nadležnog ministra), godine života su bez utjecaja na visinu mirovine (nema penalizacije kao kod osiguranika prema općim propisima),

- povećanje osobnih bodova za 45% (toga nema kod osiguranika prema općim propisima), i

- staž osiguranja računa im se s povećanim trajanjem, što povoljno utječe na visinu mirovine.

Budući da se mirovine ovih skupina osoba počinju s isplatom prije navršavanja opće starosne granice za starosnu mirovinu, njihovo financiranje tereti u cijelosti državni proračun, a nakon navršavanja te starosne granice, dio tih mirovina, za povoljnije uvjete pod kojima se određuju te mirovine (10 – godišnji prosjek i povećanje od 45%) ostaje i dalje na teret državnog proračuna, jer se za ove skupine osiguranika za vrijeme aktivnog vijeka plaćaju doprinosi po istim stopama, kao za osiguranike po općim propisima. U odnosu na druge države, u kojima je mirovinsko osiguranje ovih skupina posebno uređeno, razlika je utoliko, što u Hrvatskoj još nedostaje i poseban nositelj (ustanova) za provedbu njihovog mirovinskog osiguranja.

Prema ZODMF, sredstva na osobnom računu su osobna imovina člana obveznog mirovinskog fonda, međutim, činjenica je da članovi tih fondova ne mogu njima raspolagati, osim što mogu tijekom svog radnog vijeka mijenjati mirovinski fond i pri odlasku u mirovinu izabrati mirovinsko osiguravajuće društvo koje će im isplaćivati mirovinu iz II. stupa (za sada ne mogu niti to, jer u Hrvatskoj postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo). Činjenica je i to da tijekom trajanja osiguranja i kapitalizacije sredstvima članova mirovinskih fondova raspolažu društva za njihovo upravljanje, koja ulažu doprinose u različite imovine, tako da članovi mirovinskih fondova niti nisu sigurni u stvarnu vrijednost svoje imovine sve do umirovljenja, zbog promjenjivog stanja na financijskim tržištima. Također, činjenica je da država podržava obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), tako što nadoknađuje tzv. tranzicijski trošak (deficit koji ima zbog izdvajanja dijela doprinosa za mirovinsko osiguranje za ulaganja i akumuliranje imovine u sklopu II. stupa).

Konačno, a u slučaju mirovina koje se ostvaruju po posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima država, koja zapravo u cijelosti financira te mirovine (država iz proračuna plaća doprinose, preuzima u cijelosti teret isplate tih mirovina odmah po njihovom dospijeću koje je prije ispunjavanja općih uvjeta i preuzima dio tereta nakon toga), prema sadašnjim zakonskim uvjetima, dobiva akumulirana sredstva sa osobnih računa tih korisnika u vrijeme njihovog odlaska u mirovinu.

3. Zaključak

Postavlja se, na kraju, pitanje, mogu li se akumulirana sredstva s osobnih računa osiguranika, koji mirovine ostvaruju prema posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima, usmjeriti odmah u državni proračun, s obzirom da su ona vlasništvo članova mirovinskih fondova?

Smatramo da mogu, iz više razloga:

- prije svega, radi se o skupini osoba, koje su svuda obuhvaćene posebnim mirovinskim osiguranjem, a samo su u Hrvatskoj obuhvaćene pod jednakim uvjetima kao i ostali osiguranici, iako tamo ta skupina osoba ne spada, i

- radi se o skupini osoba, za koju je uvedeno kapitalizirano mirovinsko osiguranje, iako, po svojoj prirodi i karakteristikama, za te osobe takvo mirovinsko osiguranje nije primjereno i ne može se provoditi (ranije umirovljenje sa kratkim razdobljem kapitalizacije i nepovoljne mirovine iz kapitaliziranog osiguranja što je u suprotnosti s unaprijed određenim i obećanim mirovinama),

- zbog svega toga, toj će se skupini osoba i dalje određivati i isplaćivati mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), prema posebnom zakonu.

S obzirom na to, ostavljanje njihovih sredstava na osobnim računima do umirovljenja svakoga pojedinca ima svrhu jedino s gledišta interesa mirovinskih društava, koja upravljaju mirovinskim fondovima i za to uzimaju naknadu, jer se povlačenjem tih sredstava i gašenjem njihovih osobnih računa smanjuje ukupna imovina tih fondova. Sa gledišta interesa osoba koje ostvaruju mirovine prema posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima, za njih nema nikakve razlike, jer svoje mirovine ostvaruju i ostvarivat će na temelju tih propisa, a ne i iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Za državni proračun, to će značiti značajna sredstva odmah i smanjenje tranzicijskog troška za II. stup ubuduće.

--
Autor je stručnjak za mirovinska osiguranja s dugogodišnjem stažom u sustavu mirovinskog osiguranja

(Podaci o autoru poznati uredništvu)

Stranica pogodna za ispis Pošaljite link na stranicu Stvori PDF od članka


Ostali članci
21.3.2017 - VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore
19.3.2017 - Kompletirana tijela stranke, pred njima je izazovan četverogodišnji mandat
15.3.2017 - Kako je Ivica Todorić od državnog prijatelja #1 postao državni problem #1
13.3.2017 - BREGOVAC - Odstupite ministre Orepiću ili se uhvatite posla!
8.3.2017 - Žene su i dalje sustavno izrabljivane i još uvijek rade u vrlo ponižavajućim uvjetima
7.3.2017 - Stvorena platforma stranaka za dobro društvo (video)
27.2.2017 - Neonacistički skup A-HSP-a održan pod pokroviteljstvom Vlade
26.2.2017 - Za predsjednika Hrvatskih laburista izabran David Bregovac
25.2.2017 - Izabrano novo vodstvo Sisačko - moslavačke podružnice!
21.2.2017 - Apel Laburista za zemlju nulte tolerancije na nasilje

Komentari su vlasništvo komentatora. Mi nismo odgovorni za njihov sadržaj.
Hrvatski laburisti - Stranka rada | Ulica baruna Trenka 5, 10000 Zagreb | +385 (0)1 8890-750 | http://laburisti.com | Ulaz za korisnike