Hrvatski laburisti – Stranka rada sa zabrinutošću prati potpuni gubitak orijentacije Vlade koju uspaničeno vodi Jadranka Kosor, a posebice panični strah od najavljenog referenduma i izjašnjavanja građana. Vladin politički kompas potpuno se demagnetizirao i sad se vrti poput ventilatora. Ta bi obezglavljenost moga odnijeti vladu, ali bi mogla i svima nama donijeti opasne glavobolje.

Vlada se je najprije svojski potrudila da prikupljene potpise građana, njih osamsto tisuća, proglasi nelegalnima. No, zahtjev za raspisivanjem referenduma upućen je Hrvatskom Saboru i on će odlučiti hoće li se referendum održati ili ne. Naravno, u nadležnom saborskom odboru (za ustav, poslovnik i politički sustav), kao i u čitavom Saboru, HDZ ima većinu i može odlučiti što hoće. Saborski odbor za ustav, poslovnik i politički sustav i čitav Sabor mogu donijeti odluku kakvu žele. Mogu odlučiti da je sjeverni pol u Krapini i da je sutra prvi dan proljeća. Ne bi im bilo prvi puta da donesu takve besmislene odluke. Jedini je problem što to nije istina i što je eventualna odluka o nemogućnosti i nepotrebnosti održavanja referenduma neustavna, što će, ako bude potrebno, sasvim sigurno potvrditi i Ustavni sud. Naime, činjenice su sljedeće:

Hoće li doista HDZ spriječiti referendum?

Neće. Održati će se bez obzira zabrani li ga vlast ili ne zabrani. Ako ga zabrani, biti će to ulični, žestoki referendum kojemu vlastodršsci neće moći nauditi smicalicama. Hrvatski laburisti – Stranka rada najoštrije osuđuju pokušaje gušenja demokracije te sprečavanje održavanja referendum te obećaju da će biti – kada zatreba – na čelu kolone nezadovoljnika.

Vlada Republike Hrvatske u parlamentarnu je proceduru poslala Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona. Zakon se od 10. srpnja 1998. godine, kad je donesen, mijenjao 10 (deset puta), a na njega su se popikivali i drugi, ne samo Sabor, pa ga je i Ustavni sud proglasio neustavnim u ponekim odredbama.

Najlakše se spotaknuti o umirovljenike. Oni su naučeni plaćati ceh pa će ga mirno plaćati i dalje. Većina promjena zakona rukovodila se upravo takvim postavkama, kad je gužva oderimo umirovljenike. Najmanja je šansa da će se oni pobuniti. A po logici stvari i najkraće će se buniti. I ove promjene koje Vlada sada predlaže tako su posložene. Obuhvaćaju pet ključnih stvari:

1. Izjednačavanje vremena odlaska u starosnu mirovinu muškaraca i žena (na 65 godina) u roku od deset godina.

2. Izjednačavanje vremena odlaska u prijevremenu mirovinu muškaraca i žena (na 60 godina) u roku od deset godina.

3. Povećano kažnjavanje odlaska u prijevremenu mirovinu (s 0,15% mirovine mjesečno na 0,34% mjesečno).

4. Nagrađivanje onih koji ostaju u sustavu osiguranja (plaćaju doprinose) nakon 65. godine s istih 0,34% po mjesecu rada iznad 65. godine.

5. Uključivanje u mirovinski staž samo vremena za koje su plaćeni doprinosi.

Zagreb, 13. lipnja 2010.

Službena obavijest sindikalnim središnjicama

Obavještavam vas da smo na štandovima Hrvatskih laburista – Stranke rada diljem Hrvatske u dane 9. do 12. lipnja prikupli 41.513 potpisa građana koji podržavaju vaš zahtjev za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Akciju nastavljamo a prikupljene potpise predati ćemo vam na kraju akcije kao naš doprinos vašoj akciji.

Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada

Većina političara – kao i kruh s maslacem – obično pada na onu bolju stranu. I mnogi od njih, ma koliko se god zaklinjali u demokraciju, baš nju zaobilaze u velikome luku. Ako je demokracija vladavina naroda, a po definiciji ona to jest, tada bi vlast – a da ne govorimo o oporbi – morala uvažavati mišljenje, želje i htijenja naroda koji je vlast izabrao i s njom sklopio nepisani ugovor i zastupanju. Što je demokraciji svojstvenije od neposrednih odluka? Malo što. U zapadnim, od Hrvatske daleko demokratskijim sustavima svaku veliku nedoumicu rješava narod. Kako? Referendumom. Koji predlažu ili političari ili – u većini slučajeva – građanske, odnosno, udruge civilnoga društva. Da bi vlast raspisala referendum u zapadnoj je europskoj demokraciji potrebno skupiti JEDAN posto potpisa upisanih birača. Da; J E D A N – 1 – posto. Slovenija je o arbitražnom sporazumu oslučivala na referendumu, koji hrvatskim vlastima nije bio ni na kraj pameti. Zašto?

Hrvatski laburisti – Stranka rada prihvaća poziv i pridružuje se akciji svih sindikalnih središnjica u prikupljanju 450.000 potpisa sa zahtjevom Hrvatskom saboru da raspiše zakonodavni referendum o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu. Od predsjednika Hrvatskog sabora zatražiti ćemo da se rasprava o prijedlogu zakona ne otvara prije isteka zakonskog roka od 15 dana u kojemu se potpisi prikupljaju.

Akcija „referendum“ starta u srijedu u 9.00 sati!

Predsjednik Laburista predlaže sindikatima da zajednički prikupe 450 tisuća potpisa potrebnih za referendum, na kojemu bi se građani Hrvatske izjasnili za ili protiv Vladinog prijedloga kojim se ukidaju sva radnička materijalna prava osim odredbe o minimalcu.

Dragutin Lesar predstavio je u Pazinu Hrvatske laburiste – Stranku rada, na pressici koja je označila prvo javno pojavljivanje laburista u Istri. Lesar je pojasnio razlike između laburista i ostalih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni. Jedna od najznačajnijih je tzv. neposredna demokracija. Naime, laburisti se zalažu da o bitnim pitanjima za funkcioniranje te budućnost Hrvatske građani odlučuju na referendumu. Laburisti su jedina stranka, rekao je Lesar, koji javnosti ne mažu oči tvrdnjom da zastupaju sve građane Hrvatske. Laburisti su zastupnici onih koji žive od svojega rada.

Poziv na press-konferenciju koja će se održati u četvrtak, 13. svibnja s početkom u 12 sati u Motelu „Lovac“ u Pazinu, Šime Kurelića 4. Na press-konferenciji će predsjednik Stranke Dragutin Lesar, predsjednik Nacionalnog vijeća Tonči Majica i povjerenica za Istru Jasna Juričić predstaviti Stranku i najaviti aktivnosti na osnivanju ogranaka u Istri. Naravno da ćemo prokomentirati i aktualna politička pitanja vezano na promjene Ustava, aluminisjko-strujno organizirano grupu kojom se bavi USKOK i Vladin Program gospodarskog spasa.

Već nekoliko dana premijerka i njezini ministri javnost uvjeravaju da su nove stope poreza na dohodak, koje su - uz ukidanje male i velike hadezarine - udarni dio Programa gospodarskog oporavka Jadranke Kosor, veliki Vladin ustupak radnicima. Novim se poreznim stopama, tvrdi ministar financija Ivan Šuker, država odriče milijardu i pol kuna. Za toliko će biti, valjda, bogatiji građani, a siromašnija – država. No, i jedno i druga tvrdnja je – laž. Niti će svi građani biti bogatiji, niti se toga novca odriče država. Skrivajući istinu, Vlada i premijerka Jadranka Kosor još jednom pokušavaju obmanuti javnost.

Osijek, 29. Travnja 2010. – Predsjednica osječkog ogranka Hrvatskih laburista – Stranke rada Suzana Šimić na konferenciji za medije predstavila je niz pitanja i prijedloga upućenih gradonačelniku Krešimiru Bubalu povodom najnovijih poskupljenja vrtića i odvoza smeća.

Primorsko - goranska županija osniva svoj prvi ogranak Stranke za grad Rijeku. Osnivačka Skupština ogranka održati će se 06. svibnja 2010. u 17 sati u prostorijama Mjesnog odbora "Školjić", Žrtava fašizma 2/II.

Na danas održanoj press konferenciji Hrvatskih laburista - Stranke rada koju je vodio Dragutin Lesar javnosti je prezentiran stav te stranke o Programu gospodarskog oporavka kojeg je ovih dana predstavila Vlada. Program je priznanje Jadranke Kosor za odgovornost ove Vlade za stanje i krizu u Hrvatskoj. Iz njega proizlazi da će tek sada politički dužnosnici snositi punu političku odgovornost, da će tek od sada vrijediti visoka etička načela morala, no ostaje nejasna rečenica da moramo mijenjati shvaćanja i navike. Međutim, Kosor nije navela na koga se to odnosi, na Vladu, na HDZ ili na koaliciju. Prema programu gospodarskog oporavka za gospodarski rast i razvoj odgovorni su svi građani Hrvatske, međutim, po mišljenju Hrvatskih laburista toliko licemjerja nije viđeno dugo na društveno političkoj sceni u Hrvatskoj. Naime, Vlada nikada za ništa nije pitala građane, a sada ih proglašava odgovornima za gospodarski rast i razvoj. Vjerujemo kako je i maloj djeci jasno da Kosor miješa kruške i jabuke. Na očigled javnosti!

U srijedu , 21. travnja s početkom u 12 sati u dvorani 133 Hrvatskog sabora održati će se press-konferencija na kojoj će predsjednik Stranke javnosti iznjeti stavove o „Programu gospodarskog opravka“. Izvještaj na našima stranica nakon toga.

Hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj zaštićen je Hrvatskim Ustavom. Članak 12. Ustava govori da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik. Na toj se rečenici zaustavljaju i skrb i briga i zaštita koju Republika Hrvatska pruža jeziku svojih građana. Činjenica je da građani mogu govoriti kako ih je volja, ali je isto tako činjenica da nacija opstaje jer se međusobno razumije – kroz jezik. Jezik je jedna od temeljnih sastavnica suvereniteta. I preživljavanja. Kad smo, pomalo zapanjeno, ustanovili da nikakav propis osim gore spomenute rečenice ne štiti hrvatski jezik, prolutali smo malo internetskim stranicama i ustanovili da brojne europske zemlje (posebice one male i povijesno ugrožene, ali ne samo one-Poljska, Estonija, Francuska, Irska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija) imaju takav propis. I striktno ga primjenjuju.